Za psihoterapiju ili savjetodavni rad, klijenti se odlučuju zbog raznih situacija i razloga. Neki od njih su:
Psihoterapija podrazumijeva tretman za širok spektar emocionalnih i psihičkih poteškoća i poremećaja te poteškoća i poremećaja u odnosima. Može biti individualna, u paru ili grupna. Postoji nekoliko psihoterapijskih pravaca/škola i svaki je temeljen na utvrđenim teorijama, metodologijama i istraživanjima, ukorijenjenima u filozofiji ličnosti i ljudskog stanja. U Centru Odvaži se radi se po principima Transakcijske analize te radimo s odraslima, adolescentima, djecom i obiteljima.
Transakcijska analiza je osmišljena tako da potiče osobni rast i razvoj vještina koje su primjenjive u velikom broju životnih situacija te se stoga osim u psihoterapiji, često koristi u poslovnom svijetu, coachingu i consultingu.
Više o tome u nastavku...
Transakcijska analiza (TA) je prema definiciji njezina tvorca, Erica Bernea teorija ličnosti i socijalnog ponašanja te klinička metoda psihoterapije zasnovana na analizi svih mogućih transakcija između dvije i više osoba. Transakcija pri tome označava prijenos neke poruke. Usmjerena je na interakcije pojedinca (transakcije), a ne na ličnost.
Filozofske postavke TA (prema https://uta.hr/transakcijska-analiza/)
Ljudi su OK
Osnovna pretpostavka transakcijske analize je da su ljudi OK. To znači da i ti i ja imamo vrijednost i dostojanstvo kao ljudska bića. Prihvaćam tebe i sebe takvim kakvi jesmo. „Ljudi su OK“ je iskaz o ljudskom biću koje je uvijek OK, a ne o ponašanju koje može biti ne-OK.
Svatko je sposoban misliti
Svako ljudsko biće, osim onih s ozbiljnim oštećenjem mozga, ima sposobnost mišljenja. Stoga je svatko od nas odgovoran odlučivati što želi od života, što hoće i što treba te što će činiti s posljedicama svojih izbora
Ljudi odlučuju o svojoj sudbini, a te odluke se mogu promijeniti
I kada smo djeca, i kada smo odrasli sami donosimo odluke o tome kako ćemo reagirati na utjecaje iz okoline: hoćemo li podleći pritiscima, hoćemo li se pobuniti protiv njih ili ćemo ih ignorirati. Toga često nismo ovako jasno svjesni. Drugi ljudi ili životne okolnosti mogu vršiti pritisak na nas, ali mi smo ti koji odabiremo i odlučujemo o tome što ćemo osjećati, misliti ili kako se ponašati.
Ponekad se možemo ponašati na način koji nije OK, što znači da koristimo strategije koje smo razvili kao djeca. Te strategije su bili najbolji načini koje smo mogli razviti kao djeca da bismo preživjeli i dobili ono što želimo od okoline, prvenstveno od svojih roditelja. Kada dostignemo odraslu dob, i dalje povremeno pribjegavamo obrascima iz djetinjstva, iako su sada rezultati neproduktivni, pa čak i bolni za nas. Ako odluke iz djetinjstva imaju loše posljedice za nas kada smo u odraslom dobu, možemo ih promijeniti u nove, primjerenije odluke i ponašati se na način koji je OK.
Ljudi se mogu promijeniti. Promjene ostvarujemo ne samo uvidom u stare obrasce ponašanja, već i aktivnim odlučivanjem da te obrasce promijenimo. Promjene koje napravimo, mogu biti stvarne i dugotrajne.
TA smatra da su disfunkcionalna ponašanja rezultat samoograničavajućih odluka koje je osoba donijela rano u djetinjstvu kako bi preživjela. Zbroj tih odluka naziva se životni scenarij (skript) te on putem nesvjesnih svakodnevnih odluka određuje kakav će život osoba živjeti.